Učitavanje sajta
Aktivnosti

SINAN-BEGOVA MEDRESA – SPOJ TRADICIONALNIH I SAVREMENIH VRIJEDNOSTI, OBRAZOVANJA I VJERE

SINAN-BEGOVA MEDRESA – SPOJ TRADICIONALNIH I SAVREMENIH VRIJEDNOSTI, OBRAZOVANJA I VJERE

Medrese su oduvijek kod nas igrale važnu ulogu kada je u pitanju muslimanski živalj. Iako živimo u 21. vijeku, vremenu koje je donijelo nove izazove, tehnološka dostignuća potiru tradicionalne vrijednosti, a glad za brzom zaradom izraženija no ikad, ipak su ovakve škole i danas aktuelne i privlače podjednako pažnju i interesovanje kako kod mladih ljudi koji se tek nalaze pred odškrinutim vratima koja vode u svijet, tako i kod njihovih roditelja koji im žele ono najbolje. 

Danas govorimo o Sinan-begovoj medresi u Novom Pazaru, koja djeluje u okviru Mešihata sandžačkog Islamske zajednice Srbije – inače, jednoj od dvije koje postoje na prostoru Sandžaka.

Ova medresa je prva medresa koja se pominje u historijatu Novog Pazara. Osnovana je između 1528–1541. godine, njen osnivač Sinan-beg bio je defterdar sultana Sulejmana Kanunija, a sin bogatog novopazarskog spahije Hadima Jakup-bega. Ova medresa prestaje sa radom 1946. godine. Pod ovim imenom biva ponovo pokrenuta 2007, kada je otvoreno muško odjeljenje. Prošle, 2019, godine stvorili su se uvjeti i za pokretanje ženskog odjeljenja, tako da će školske 2020/2021. godine Sinan-begovu medresu upisati druga generacija djevojaka i četrnaesta generacija mladića, računajući period od njenog obnavljanja.

Kako kaže direktor Medrese Halis ef. Holić, svakoj obrazovnoj instituciji predstavlja privilegiju ako je upisuju najbolji svršenici osnovnih škola, ali vrata ove institucije će biti otvorena svim kandidatima za koje se, kroz intervjue koji se vrše sa njima prije upisa, utvrdi ozbiljnost u prepoznavanju, prvo, onoga što Medresa od njih – budućih učenika traži, a onda i svega onoga što ona budućem učeniku može pružiti tokom četvorogodišnjeg školovanja.   

“Uprava Sinan-begove medrese se trudi da obezbijedi kvalitetan nastavni kadar i druge neophodne uvjete koje će učenicima olakšati i poboljšati boravak i učenje. Naša ustanova u potpunosti obavlja dužnosti koje se tiču odgoja i obrazovanja djece u periodu kada se njihove ličnosti formiraju i kada ona traže podršku, uputu i iskren savjet“, kaže direktor Medrese Haris ef. Holić.

 

Obrazovanje i odgoj na podjednakoj ljestvici  

Termin „medresa“, koji na arapskom jeziku znači škola, kod nas označava obrazovne ustanove u kojima se pored predmeta općeobrazovnog karaktera, izučavaju i predmeti vjerskog karaktera. Tokom četvorogodišnjeg školovanja učenici se susretnu sa 26 takvih predmeta. Kako objašnjava Bajazid ef. Nicević, profesor u Sinan-begovoj medresi predmeta Akaid, cilj izučavanja predmeta sa vjerskom tematikom jeste da učenicima da dobru osnovu za dalje školovanje, kako bi na koncu obrazovanja mogli postati dobri poznavaoci islamskog znanja i, samim tim,  drugima prenositi isto. Dok spoj takvih predmeta sa onim općeobrazovnim omogućava učenicima da nakon završetka medrese mogu upisati i ostale fakultete.

Zbog budućih učenika ove škole, a u nastojanju da im približimo šta oni znače, u nastavku navodimo koji su to predmeti islamskog karaktera:

Akaid – islamska znanost koja tretira propise islamskog vjerovanja; dakle, ono što je vjernik obavezan vjerovati svojim srcem, i to vjerovanje ispoljavati svojim djelima. Svaki vjernik treba da zna ono u šta je obavezan vjerovati, s tim što učenici medrese svoje znanje iz ovog predmeta proširuju kako bi mogli argumentirano braniti ono u šta vjeruju. Ova naučna oblast, kako navodi prof. Nicević, učenike medrese osposobljava da prepoznaju ispravno od neispravnog vjerovanja, što je jedna od bitnih uloga ovog predmeta. „Medresa Sinan-beg nastavlja tradiciju prijašnje islamske uleme koja tumači ispravno vjerovanje poznato pod nazivom: vjerovanje ehli sunneta vel-džemata“, pojašnjava on;

Fikh – tretira praktične propise islama, kao što su: namaz, post, zekat, hadž, bračno pravo, kupoprodajno pravo, nasljedno pravo i mnoga druga pitanja. U Medresi „Sinan-beg“ izučava se fikh hanefijskog mezheba, što je jedan od četiri priznata mezheba, objašnjava prof. Nicević i navodi da se „može pohvaliti da na tom polju imaju veoma kvalitetne i vrsne predavače;

Kiraet – predmet u kojem učenik stiče znanje o ispravnom učenju Kur'ana. „S obzirom na to da arapski jezik ima određene glasove koje nemamo u našem jeziku, a Kur'an je objavljen na arapskom jeziku, onda vjernici uče pravilno izgovaranje ovih glasova kako bi pravilno učili (čitali) Kur'an, jer je to jedan od oblika ibadeta u islamu. Ovaj predmet se izučava u sve četiri godine i, pored ispravnog čitanja Allahove knjige, omogućava i učenje određenog dijela Knjige napamet. Onima koji imaju želju i ambiciju da postanu hafizi Kur'ana – da nauče cijeli Kur'an napamet, omogućili smo i te uvjete“, kaže profesor Nicević;

Ahlak – predmet u kojem se izučavaju islamske norme ponašanja. Islam, pojašnjava prof. Nicević, pridaje ogromnu pažnju lijepom ponašanju vjernika, te je ovaj predmet, u tom smislu, veoma bitan. „Pored akademskog izučavanja ahlaka, Medresa pruža i praktični vid odgoja pa, u tom smislu, i ženska i muška medresa imaju po tri vaspitača/odgajatelja (vaspitačice/odgajateljice) koji borave u zgradi medrese i usmjeravaju učenike ka lijepom ponašanju;

Tefsir – nauka o ispravnom shvatanju Kur'ana. „Obzirom da je Allahova knjiga prepuna mudrosti, raznih korisnih značenja, predmet Tefsir usmjerava učenika ka ispravnom shvatanju Kur'ana i kur'anskih znanosti. Neki kur'anski ajeti su općenitog karaktera, neki drugi su specifičnog; neki su odmah objašnjivi, dok neki drugi su objašnjivi uz neke druge ajete ili hadise, što sve govori o potrebi za naukom tefsira“;

Hadis – u okviru ovog predmeta se izučava hadis i hadiska terminologija. „Hadis je ono što se prenosi od Poslanika, a.s., njegovih riječi, djela i postupaka.  Pored iščitavanja i memorizacije  određenog broja hadisa, ova nauka nam govori o kategorizaciji vjerodostojnosti hadisa“, pojašnjava prof. Nicević;

Historija islama – u okviru ovog predmeta učenici se susreću sa historijskim činjenicama počev od životopisa Poslanika Muhammeda, a.s, pa sve do današnjeg dana. Ovaj predmet, takođe, izučava i živote prijašnjih poslanika i naroda;

Imamet – u okviru ovog predmeta učenici se edukuju i obučavaju kako da valjano predvode džemat. „Hutbe, predavanja, prenošenje učenja islama u duhu vremena je veoma bitan faktor zdravog poimanja vjere kod građana, stoga je ovaj predmet bitan i veoma potreban“, završava prof. Nicević pojašnjenje predmete vjerskog karaktera.

Pored matematike, biologije, sociologije, pedagogije, filozofije itd., posebna pažnja u Medresi se posvećuje izučavanju stranih jezika: arapskog, engleskog i turskog.

„Učenici imaju nesvakidašnju priliku da u toku izučavanja ostalih predmeta u srednjoj školi steknu temeljno znanje tri strana jezika – arapski jezik jeste okosnica izučavanja u medresama, samim time što se izučava Kur'an i hadis, a i stručna literatura je na arapskom; turski, po važnosti, nimalo ne zaostaje za arapskim, tako da će to učenicima koji žele nastaviti školovanje u Turskoj zasigurno olakšati; dok je engleski jezik, kao što već i sami znamo, ključ sporazumijevanja u cijelom svijetu", kaže profesor arapskog jezika u Sinan-begovoj medresi Rejhan ef. Hoćanin.

Učenici imaju mogućnost i da se kroz razne vidove neformalnog obrazovanja dodatno edukuju. To im omogućava postojanje sekcija, kao što su: horska, žurnalistička, literarna, lijepog pisanja, sportska itd. Amina Hasanović, profesorica turskog jezika i odgajateljica u Sinan-begovoj medresi navodi i to da se učenicima kroz razne vidove kvizova i radionica pruža šansa da pokažu svoj nivo općeg obrazovanja, poznavanja stranih jezika, čime se pospješuju kognitivne sposobnosti kod učenika.

 Posebna pažnja u Medresi poklanja se odgoju učenika.

„Oni su budući odgajatelji društva - muallimi/muallime i vjeroučitelji, pa kao takvi treba da suštinski shvate i prime pouku islamskog odgoja, a zatim je šire dalje i budu primjer ostalim ljudima”, objašnjava mr. Sead Avdović, profesor Ahlaka u Sinan-begovoj medresi.

U Medresi se to postiže teoretski kroz dvogodišnji nastavni predmet Ahlak, a praktično, kako kaže prof. Avdović, uz pomoć vrijednih vaspitača koji tokom 24 sata prate rad i ponašanje učenika; uz razgovore, tribine i debate nastoji se ukazivati na razumijevanje potrebe poštivanja određenih normi ponašanja.

U službi navedenoga jeste i praktikovanje pet dnevnih namaza, koji se obavljaju u džematu, učenje Kur’ana, kod djevojaka i nošenje islamske odjeće – hidžaba, koja podrazumijeva nošenje mahrame na glavi i pokrivanje cijelog tijela izuzev lica i šaka.

„Upravo zbog toga je medresa specifična u odnosu na druge škole. Osim prirodnih i društvenih nauka, medresanti će steći znanje o duhovnosti i profilirati se u stabilne ličnosti, koje će znati čvrsto da koračaju životnim stazama. S obzirom na osjetljivost životne dobi u kojima se srednjoškolci nalaze – doba adolescencije, kao i na stanje u društvu u cjelini, slobodno mogu kazati gdje vlada smutnja, a gdje su roditelji i sami u dilemi kako ispravno odgajati svoje dijete, tom uzrastu je potreban čvrst oslonac, ispravan primjer i iskren savjet, a upravo to je ono što im nudi ova srednja škola”, smatra prof. Avdović.

 

„24 sata“ sa svojim vršnjacima

Tokom četvorogodišnjeg školovanja učenici borave u internatu. Život provode prema unaprijed utvrđenom redu; osim nastave, obavljanja namaza i vannastavnih aktivnosti, važno je pomenuti i postojanje tzv. korepeticije, vrijeme predviđeno za učenje. Prisustvo na korepeticijama za učenike je obavezno i u toku dana realizuju se nakon nastave u dva termina od po dva sata. Kada učenici imaju predviđen izlaz vani, vrijeme korepeticija biva korigirano ili biva izostavljena jedna. Učenici su u obavezi da brinu o higijeni prostorija u kojima borave, a posebno se to ogleda u internatu za djevojke.

Odgajateljica u Medresi „Sinan-beg“ Amina Hasanović o internatskom životu kaže: „U internatu je svaki sat isplaniran, uključujući: nastavu, obroke, namaze i vrijeme za učenje. Takva organiziranost doprinosi boljem radu i rezultatima svakog učenika ponaosob. Ponavljanjem svakodnevnih aktivnosti učenici stiču pozitivne radne navike, što utiče na njihov moralni odgoj. Tokom vršenja svih tih radnji oni se međusobno upoznaju, sarađuju, dakle navikavaju se da rade u timu, što doprinosi razvoju njihovih psihofizičkih sposobnosti, uče se toleranciji i međusobnom razumijevanju, a samim time i razrješenju raznih situacija i izazova pred kojima se svakodnevno nađu.”

Profesorica Hasanović dalje kaže da se sa učenicima konstantno radi, preferira se lijep odnos među njima. I ne samo to, radi se i na individualnim sposobnostima učenika/učenice: da imaju zdrav stav i kako da se postave prema određenim društvenim situacijama, ali i da znaju da iznesu problem i da ga timski riješe. „Za sve navedeno imamo odgovore u našoj vjeri islamu. Mi vaspitači smo tu da učenicima pomognemo da lakše shvate i prihvate Božiji imperativ, u tom smislu i da koordiniramo njihovim radom“, pojašnjava odgajateljica u ovoj medresi.

Iako, na prvi pogled, stroga jer se život u njoj odvija po određenim pravilima, u ovoj ustanovi se mnogo toga rješava na osnovu dogovora između učenika i uprave Medrese. Učenici imaju slobodu i pravo da razvijaju odnose sa svojim vršnjacima, učenicima drugih škola, što zavisi od njihove volje i aktivizma – a to postižu kroz pisanu riječ, časopis koji medresanti izdaju, učešćem u kvizovima, na raznim debatama, kulturnim dešavanjima na nivou Grada. Gradsku biblioteku mogu posjetiti kad god oni to žele, a i na raspolaganju im je određeni knjiški fond unutar same institucije.

Medrese su uvijek, u duhu vlastite tradicije, odgajale svoje učenike, ali isto tako išle u korak sa savremenim dostignućima i isto to nudile svojim učenicima, nastojeći da svojim programima preveniraju većinu problema sa kojima se mladi susreću.

Život u takvoj zajednici znači razvijanje određenih navika koje će pojedincu mnogo značiti kasnije u životu; znači razvijanje suživota, tolerancije, međusobne empatije.

 

Učenici o medresi

„Sviđa mi se to što, pored općeg obrazovanja, u Medresi učimo o islamu, kao i strane jezike – arapski, turski i engleski. Život u internatu je za mene zaista veliko iskustvo, uči me osamostaljivanju i kako da djelujem u zajednici. Uz to, mnogo učimo jedni od drugih.“ Selma Imamović, učenica

„S obzirom na to da dolazimo iz različitih gradova, to omogućava da se međusobno upoznajemo – svi smo kao jedna velika porodica, i to je ono što najviše ostavlja utisak na mene. Proučavanje riječi Uzvišenog Gospodara je za mene uvijek bila najveća želja, a to mi Medresa i pruža.“ Selman Bećirović, učenik

„U 21. vijeku nositi mahramu predstavlja zaista veliki izazov, zato što si drugačiji. O tome što ja nosim mahramu želim samo istaći da je to farz, dakle naredba od Allaha, dž.š., koja je ženi propisana da bi je zaštitila i svrstala u grupu čestitih. Utoliko je na meni i ostalim učenicama veliki amanet – da se potrudimo da je časno nosimo i nakon što završimo školovanje u ovoj ustanovi.“ Džemila Ibrahimović, učenica

„Medresa nas uči neophodnosti konstantnog napredovanja i rada, a sve to uz iskren nijet i stalno razmišljanje o mitivima, planovima i ciljevima... Planiram da upišem Islamski fakultet u Turskoj.“ Šefket Kozić, maturant

 

Autor teksta: Aiša Halitović

Mentor: Hasna Ziljkić, dipl. žurnalista

Fotografije: Arhiva Medrese „Sinan-beg“

Tagovi:
TOP