Učitavanje sajta
Aktivnosti

MR. SENAD EF. HALITOVIĆ: „SVAKO TREBA DA RADI SVOJ POSAO“

MR. SENAD EF. HALITOVIĆ: „SVAKO TREBA DA RADI SVOJ POSAO“

Na našoj društveno-javnoj zbilji u posljednje vrijeme mnogo toga se pomiješalo – uloge društvenih djelatnika su zamijenjene, svako je prihvatio ulogu da se, bez obzira na svoju profesiju, znanje i umijeće, bavi onim što je više popularno, a tamo gdje treba uložiti nešto više truda bježi se kao sa bojnog polja, dok se nečiji iskustvo, rad i zasluge svjesno potiru i zaslužni stavljaju na stub srama. Ako, kao krunu svemu ovome, dodamo miješanje vjere u politiku i obratno, rijetki će ostati imuni na zbunjenost.

Ovakvo stanje u našoj društvenoj zajednici bio je povod razgovora sa muftijom sandžačkim mr. Senadom ef. Halitovićem, gdje smo nastojali da makar u ovom kraćem intervjuu dobijemo odgovore koje su to aktivnosti institucije kojom on rukovodi a koje su direktno u službi zajednice i doprinose poboljšanju iste.

Na početku, ukratko o aktuelnom muftiji sandžačkom:
Senad ef. Halitović (1979, Kruševo, Novi Pazar) završio je Medresu „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru, 1999. godine, a Fakultet islamskih nauka na Džamiatul-ulumu u Sani (Jemen). Na istom fakultetu je i magistrirao – na Odsjeku za islamsku ideologiju i misionarstvo, 2006, i dobio zvanje magistar islamskih nauka.
Profesionalni angažman: imam-hatib u Novom Pazaru; profesor na Fakultetu islamskih studija i Medresi Gazi Isa-beg u Novom Pazaru; uporedo i glavni imam i pomoćnik muftije Mešihata IZ, do 2015. godine; bavio se humanitarnim radom u periodu 2015–2019; muftija i predsjednik Mešihata IZ Sandžaka od 2019. godine do danas.
Oženjen je i otac četvoro djece.

Šta je to šta se uradilo otkako ste došli na mjesto muftije i šta je još u planu?

Muftija Senad ef. Halitović: Prvo, radili smo i radimo na vraćanju povjerenja u instituciju, na objedinjavanju safa i unutrašnjem uređenju institucije. Formirali smo nove sektore unutar institucije, istovremeno radili na infrastrukturi. Osnovali smo žensko odjeljenje Sinan-begove medrese 2019. godine, koje prije toga nije postojalo, a za istu smo otkupili objekat u Radničkoj ulici u Novom Pazaru, koji zadovoljava sve potrebe Medrese, što uključuje postojanje adekvatnog prostora za podučavanje (učionica), kao i za boravak (internat). U istoj zgradi, gdje je ženska medresa, nalazi se i sjedište Mešihata sandžačkog. Trenutno se radovi u ženskoj medresi privode kraju, što, između ostalog, podrazumijeva uređenje dodatnih prostorija koje će olakšati boravak i učenje djece u medresi. Takođe smo od Organizacije „Ilm“ dobili zgradu, na ime vakufa, koja je namjenski izgrađena za obrazovnu instituciju, a u nju smo smjestili mušku medresu sa internatom.
Radimo i na drugim vakufima na prostoru Mešihata Sandžaka, u Prijepolju, Sjenici, Tutinu i Novom Pazaru, gdje smo od naših džematlija i prijatelja institucije dobili nekoliko parcela za izgradnju vjerskih objekata. I dalje nam je infrastruktura jedan od prioriteta, završetak radova na započetim objektima, kao i početak izgradnje Islamskog centra u Novom Pazaru.

Da li planovi teku onako kako ste zamislili? Ili postoje određene prepreke?

Muftija Senad ef. Halitović: Svaka institucija ima probleme sa kojima se susreće, tako da ni naša nije izuzetak. Na prvom mjestu su oni koji se odnose na ekonomsku stranu. Takođe, posljednji problem je tok novonastalog vanrednog stanja, jer je zaustavljen rad medresa, fakulteta, obdaništa, pa i džamija. Potrebno je da, ako ovakvo stanje potraje, više poradimo na onlajn nastavi kada je obrazovanje u pitanju. To je ono o čemu ovih dana najviše razgovaramo i pokušavamo iznaći adekvatna rješenja.

Iza nas je dvomjesečno vanredno stanje zbog pandemije virusa COVID-19. Na osnovu novih mjera predostrožnosti, u Novom Pazaru su na snazi ponovne mjere. Na koji način ste komunicirali s vjernicima za vrijeme vanrednog stanja i kakva su iskustva u vezi sa tim?

Muftija Senad ef. Halitović: Za vrijeme prethodnog perioda u kome je proglašeno vanredno stanje, Mešihat je sa svim svojim institucijama poštivao mjere koje je donijela država i institucije koje su zadužene da brinu o sprovođenju donijetih mjera i poštivanju istih. Takođe, institucija je Kriznom štabu stavila na raspolaganje prostorije medrese za oboljele i trudila se da svim svojim kapacitetima olakša situaciju kroz humanitarne akcije, dijeleći pomoć u vidu osnovnih potrepština, kao i upućujući ljudima adekvatne savjete i poruke onlajn putem kako da se ponašaju u novonastalim okolnostima i kako da, gledajući kroz prizmu islama, lakše podnesu i, ako Bog da, prevaziđu ovo iskušenje koje je sve nas zadesilo. Konkretno, intenzivirali smo emitovanja predavanja o različitim društvenim temama, kao i prenošenje hutbi, s ciljem da nadomjestimo hutbe koju vjernici propuštaju uslijed preduzetih mjera i gdje im je onemogućeno prisustvo u džamijama, što je među narodom bilo lijepo prihvaćeno i pružalo im osjećaj da veza između imama i džematlija nije prekinuta iako nisu bili u mogućnosti da obavljaju namaz u džematu.

Nedavno je bila izborna kampanja, bili smo svjedoci situacija koje su zbunjujuće, poput poistovjećivanja vjere sa politikom, institucije Islamske zajednice sa političkom partijom. Da li je i u kojoj mjeri moguće da se Islamska zajednica sačuva od djelovanja politike?

Muftija Senad ef. Halitović: Politika je bitan segment u životu pojedinaca. Međutim, institucija kao što je Islamska zajednica treba da ostane izvan direktnog uplitanja u politička djelovanja. Ona treba da bude oaza za vjernike, koji će u njoj naći mir i od koje će saznati o islamskim propisima, daleko od političkih razmirica.
Islamska zajednica je nezaobilazan faktor u funkcionisanju jednog društva, to znači da i ona tretira svaki problem i pitanje koje se nametne tom istom društvu. Daje svoj odgovor i zauzima stav, posebno na ona pitanja koja se tiču vjere.
Politika je takođe bitno polje za jedan narod i njegovo funkcionisanje, međutim smatram da Islamska zajednica ne smije biti instrument nijedne stranke, što, nažalost, nije nepoznanica danas, već treba biti vjerski servis svih muslimana bez obzira na njihovo političko opredjeljenje.
Mi, zaista, nastojimo ograditi se od direktnih uplitanja i funkcionisanja unutar političkih dešavanja svojim stavom i donijetom odlukom na nivou Mešihata sandžačkog da nijedan vjerski službenik ne treba direktno da se upliće u politiku, niti da minber i mihrab koristi u političke svrhe. To ne isključuje pravo našeg službenika da izvrši građansku dužnost – da glasa, naprimjer, zadržavajući taj odabir za sebe.

Znači, moguće je i u ovakvoj situaciji sveopće pomame za pripadnosti nekoj od političkih partija sačuvati instituciju od uplitanja u politiku?

Muftija Senad ef. Halitović: Apsolutno da je moguće. No, nije moguće sačuvati je od njenog uticaja, promjene se reflektuju na svakog, pa i na nas. Zato je važno da imamo stav i jasnu orijentaciju, da se bavimo onim što je prioritet naše institucije, a to su vjernici i njihove potrebe i obrazovni sistem. Ako se držimo toga, možemo samo postati apolitčan faktor u društvu, ali isto tako veoma važan.

Kako je, po Vašem mišljenju, moguće povratiti povjerenje i privrženost muslimana Islamskoj zajednici? Ako imate na umu neki pozitivan primjer, molimo Vas da nam ispričate.

Muftija Senad ef. Halitović: Prvo, našom iskrenom brigom i predanim radom na polju da've – pozivanja, savjetovanja. Drugo, da se ne bavimo svim onim stvarima koje su za Islamsku zajednicu periferne, kao što je politika – one su sa strane, one utiču na nas, ali mi treba da se bavimo našim pozivom.
Takođe, naš rad treba da bude transparentan i da sve što radimo radimo pod parolom da Uzvišeni Gospodar bude zadovoljan nama, dakle iskren rad i iskrena namjera u svemu tome. Vjernici treba da budu upućeni u naš rad tako što ćemo im svaki projekat predstaviti. Sve to da bude bazirano na ajetu: „Na putu svoga Gospodara pozivaj mudro i lijepim savjetom i s njima na najljepši način raspravljaj“ (En-Nahl, 125) i imperativu preporučivanja dobra i odvraćanja od zla.

U posljednje vrijeme vjeroučitelji se susreću sa raznim problemima. Uz to, i značaj predmeta Islamska vjeronauka opada. Da li imate u planu nešto da uradite po tom pitanju?

Muftija Senad ef. Halitović: Smatram da je veoma važno to što se Islamska vjeronauka kao predmet izučava u školama. Na sceni je devalviranje znanja i želja za sticanjem znanja je generalno pala u zemlji. Standardi su pali. Svijest za sticanjem znanja je na nezavidnom nivou. Stoga, ni Islamska vjeronauka nije izuzetak u tome. Dodaću tome i konkretne razloge, kao što je to što Vjeronauka u školama nije obavezni predmet, ocjena je opisna, preporučuju se drugi izborni predmeti mimo vjeronauke, sve to utiče na rad nastavnika i na djecu. Kada su odrasli u pitanju, oni koji žele da istražuju svoju vjeru, oni se obrazuju, posjećuju određene sajtove itd., ali kada se radi o tom uzrastu – osnovcima i srednjoškolcima – zaista je prepušteno pojedincima vjeroučiteljima da sami iznalaze metode kako da privuku i privole učenike da vole ovaj predmet. Ja smatram da većina nastavnika Islamske vjeronauke to radi. Što se tiče aktivnosti naše institucije, u planu je održavanje okruglih stolova baš na ovu temu, zatim stručnih seminara i sl., ali nas je ova situacija u vezi sa COVID-om 19 zaustavila u svim tim planiranim aktivnostima.

Šta bi bila Vaša poruka na kraju ovog razgovora?

Muftija Senad ef. Halitović: Moja poruka, odnosno želja bi glasila da svaka institucija treba da radi svoj posao – Islamska zajednica treba da se bavi vjerom, obrazovne institucije obrazovanjem, džamije podučavanjem ljudi djelovanju u džematu – zajedništvu itd., uz međusobno uvažavanje svih tih institucija, i da svako radi svoj posao na najprofesionalniji način. Smatram da je to ključ uspjeha jednog naroda i jednog društva.

 

Razgovor vodio: Sanjin Kolić

Tagovi:
TOP