Pocetna

Arhiva vijesti

Prijatelji sajta

Kontakt

ISLAMSKA ZAJEDNICA

Službenici IZ-e

Organizacija

INFO DANA

AKTUELNO

OGLASNA TABLA

RIJASET

MEŠIHAT

MEDŽLIS

MEDRESA

OBDANIŠTE

ZDRAVLJE

Svečano otvarana zgrada Fakulteta islamskih nauka u Beogradu

U četvrtak, 03.05.2012. godine, svečano je otvorena obnovljena Bajrakli džamija i zgrada u koju će biti smještene obrazovne institucije Islamske zajednice Srbije, Fakultet islamskih nauka, Medresa i druge vaspitno obrazovne ustanove.

Svečanosti su, osim vjerskih velikodostojnika, prisustvovali gosti iz Azerbejdžana i donedavni predsednik Srbije Boris Tadić, a svečanost je počela puštanjem jata bijelih golubova.

Rekontrukciju zgrade finansirala je Vlada Azerbejdžana, a učenici i studenti moći će da je koriste od naredne školske godine.

Riječ je o objektu zapaljenom u noći između 17. i 18. marta 2004. godine, u desničarskom napadu zbog međunacionalnog sukoba na Kosovu. U neredima je do temelja izgorjela i biblioteka sa više od 7.000 knjiga. U toku je suđenje grupi od 20 optuženih za paljenje džamije.

Reisul-ulema Islamske zajednice Srbije Adem ef. Zilkić istakao je da muslimani sa ovih prostora pamte teške slike sopstvene prošlosti, ali će pamtiti i lijepe slike sadašnjost.

Reis-ul-ulema je ocijenio da nema većih zulumćara od onih koji zabranjuju da se u bogomoljama poštuje ime božje, i izrazio uvjerenje da će oni na ovome svijetu doživjeti sramotu, a da ih na drugom svijetu čeka kazna.
Reis Zilkić je zahvalio Tadiću na tome što je državničkom vizijom i demokratskim kapacitetom Srbiji vratio ugled promovišući mir i stabilnost, a svojim prijateljskim odnosom sa predsednikom Azerbejdžana omogućio završetak duhovno-obrazovnog kompleksa Bajrakli džamije.

Reisul-ulema Adem ef. Zilkić je rekao da je Tadić svojom državničkom vizijom stvarao prijatelje u Evropi i svijetu, zemlji vratio ugled, promovisao mir i stabilnost i pomogao da ova kuća znanja izgleda kako izgleda.

Poglavar Srpske pravoslavne crkve Irinej istakao je da je Bajrakli džamija nerazumno zapaljena 17. marta 2004. godine i napravljena je velika rana, ne samo muslimanima, nego i pravoslavcima koji žive na ovom prostoru.

"Ova svetinja bila je nerazumno zapaljna i naneta je velika rana ne samo muslimanskom već i pravoslavnim narodima. To je bilo u jednom smutnom vremenu u kojem je naš narod proživljavao teške trenutke i neki su izgubili razum i činili ono sa čime se narod nije slagao. Nadam se da je to vreme iza nas i da se ono više nikada neće ponoviti", rekao je patrijarh.

Patrijarh Irinej je ukazao da je to bilo u "smutno vreme", kada je srpski narod pretrpeo teške gubitke, a neki su izgubili razum i učinili ono što srpski narod nije odobravao i sa čim se nije slagao.
Ja se nadam da je to iza nas i da se više nikada neće ponoviti, poručio je patrijarh.

Beogradski muftija Muhamed ef.Jusufspahić poručio je da je Bajrakli džamija dio starog Beograda i da muslimani rođeni u prijestonici Srbije zaslužuju mogućnost da se školuju u svom gradu.
"Nas koji živimo u ovom modernom vrjemenu s prošlošću povezuje poziv na razum i sporazum. Znanje i nauka jer su bitni, a bitniji su još više odgoj i obrazovanje. Bajrakli džamija je bila temelj svega toga i nastaviće tu svoju misiju jer je svojom starinom dio našeg starog grada i čistoćom dio Beograda", poručio je Jusufspahić.
Tadić je ocijenio da prisustvo svih vjerskih lidera u dvorištu džamije svjedoči o miru i pomirenju koje vlada u Srbiji, zemlji koja povezuje kulture i ljude i posvjećena je prosperitetu.

Prijateljstvo Azerbejdžana i Srbije, predsednika Ilhama Alijeva i mene, istakao je Tadić, sveodoči da čist i jednostavan odnos može da gradi medrese, parkove, crkve, džamije, puteve i budućnost.

Tadić je rekao da je lično dirnut zbog ovog događaja, jer je i on, kao i muftija beogradski, odrastao u blizini džamije, crkve Ružice i Aleksandra Nevskog i jevreskih i katoličkih bogomolja.

"Medresa, univerzitet i Bajrakli džamija su sevdočanstvo o multikulturalnosti Srbije i povezivanju religija na ovom prostoru. Prisustvo svih verskih poglavara u dvorištu Bajrakli džamije svedoči o pomirenju i atosferi koja danas vlada u Srbiji, zemlji koja u budućnost gleda tako što povezuje ljude i kulture i opredeljena je za mir i prosperitet", kazao je Tadić.

Potpredsjednik Vlade Azerbejdžana Elčim Efendijev rekao je da udaljenost dvije zemlje, koja iznosi hiljade kilometara, nije prepreka za razvoj prijateljskih i bratskih odnosa.

Istorija je dokazala da od odnosa šefova država puno zavisi, rekao je Efenedijev i naglasio da su prijateljski odnosi Alijeva i Tadića doprineli zbližavanju dvije zemlje i da njihova imena ostaju zabeležena, jer su graditelji.

"Istorija dokazuje da ovakvi rukovodioci žive u budućosti i da njihova imena ostaju zapamćena zato što što su oni graditelji, a restauracija crkve svete Petke u Novom Sadu i džamije u Beogradu rezultat su ličnih odnosa dvojice predsjednika", rekao je Efendijev.

Na svečanosti su govorili i predsjednik Uprave muslimana Kavkaza Alahšjukjur Pašazade i episkop Ruske pravoslavne crkve u Azerbejdžanu Aleksandar Šiein, koji su istakli visok nivo međureligijske tolerancije u Azerbejdžanu i izrazili očekivanje da ce i Srbija nastaviti politiku tolerancije.


Informativna služba - Agencije