U petak 15.04.2011. godine u Koncertnoj dvorani Kulturnog centra u Novom Pazaru, povodom dana „Sinan-begove" medrese i "Bakije-hanume" medrese održana je manifestacija „Dani medresa"
Svečanosti je prisustvovalo najviše rukovodstvo islamske zajednice, profesori Medresa i Fakulteta islamskih nauka u Beogradu, predstavnici javnog i kulutrnog života, političkih stranaka te direktori srednjih i osnovnih škola.
Program je započeo hfz. Edib ef. Pepić učenjem ajeta Kur'ana Časnog, nakon čega je prisutne poselamila moderator programa, učenica II razreda Bakije-hanume medrese Dalila Beganović.
Nakon uvodne riječi prikazana je video prezentacija o historijatu Medresa, o Sinan-begovoj medresi kao prvoj obrazovnoj instituciji te vrste u Sandžaku i Prijepoljskoj medresi kao garantu opstojanja muslimana Limske doline kroz historiju i u budućnosti. Učešće u programu uzeo je hor „Firdews" iz Prijepolja, kao i horovi muške i ženske Medrese, dajući svečanosti poseban ambijent.
Amra Gusinac je pročitala imena učenica Prijepoljske medrese,nastavnog osoblja i predstvaila kraći istorijat Medrese. U svom putopisu iz 1664.godine, Evlija Čelebija kaže da su u Prijepolju te godine postojale tri medrese.
Medresa je radila do Drugog svjetskog rata i bila je u rangu srednjih škola. Nalazila se preko puta limskog mosta, na glavnoj čaršiji, pored džamije u Šarampovu. Zvala se "Bakije-hanumeMedresa''.
Na zemljištu koje su uvakufili hadžije Kemal i Paša Mujagić, na mjestu njihove kuće, koja je porušena, izgrađena je nova zgrada Medrese. Izgradnja je počela 17.septembra 2006. godine.
Medresa je počela sa radom 28. septembra 2009. godine, a svečano otvaranje medrese je bilo 30. septembra.
Jusuf Etemović učenik III razreda Sinan-begove medrese je predstavio učenike, te nastavni potencijal Medrese, takodjer govoreći o historijatu Sinan-begove medrese.
Turski putopisac Evlija Čelebi u godini 1661.zabilježio je postojanje 11 medresa,a od toga 5 se nalazilo u Novom Pazaru. Među njima zabilježio je i postojanje Sinan-begove medrese,koja datira iz 15. stoljeća.
Sinan-begova medresa datira još iz 15.stoljeća. Sinan-begova medresa je prva medresa koju historija spominje u NovomPazaru; izgrađena je u period između 1528 - 1540 godine.
Obrazovanje u ovoj medresi je ubrzo unaprijeđeno i biva podignuto na viši rang, pa se opravdano može kazati da je ona uzdignuta na rang prve visoke škole u našim krajevima. Završetkom ove medrese, studenti su dobijali temesuk ili idžazet-namu, što se može porediti sa današnjom diplomom.
Medresa Bakije hanume u Prijepolju (ženska medresa) i Sinan-begova medresa u Novom Pazaru (muška medresa) su dva bisera kojima je započeo jedan ozbiljan obrazovno-vaspitni sistem i nastavljena tradicija vjerskog školstva i obrazovanja u Sandžaku.
Ove dvije Medrese su zasnovane na osnovnoj duhovnoj potrebi i dužnost im je da kroz svoj program čuvaju i njeguju našu tradiciju, kulturu,a iznad svega uzvišenu vjeru islam
Prema tome, osnovni cilj Medrese u okviru vaspitno-obrazovnog sistema jeste da se njome prenesu sadržaji vjere i duhovno iskustvo, te da se učenicima medrese pruži cjelovit pogled na svijet i život, i da im se omogući usvajanje duhovnih vrijednosti zajednice kojoj historijski pripadaju. To je najbolji put za očuvanje i njegovanje sopstvenog vjerskog i kulturnog identiteta.
Medresa želi u potpunosti prenijeti izvorno znanje o islamu na učenike i usvojiti izvornu vjeru i njezino moralno učenje, tražeći najsavremenije i najuspješnije metode i one su zajedničko djelo svih nas
Dakle, dužnost naših medresa je potpuno i stručno prenijeti znanje o vjeri, Časni Kur'an nam govori: „ Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj...(En-Nahl,125).
Allahova formulacija „Ikre" ( čitaj i uči i nauči) je zaista svetiljka koja traje,te je stoga potrebno ukazati da je važnost medrese velika, ali je još važnije tražiti i učiti korisno znanje koje će davati slatke plodove, jer u odgoju i obrazovanju je naš spas.
Medrese su naš emanet i mi taj emanet moramo ispoštovati, zato što nas dragi Allah dž.š.na to upućuje.
Prisutnima se nakon izvodbi ilahija i kasida obratio vrhovni poglavar Islamske zajednice Srbije, reisu-l-ulema, Adem ef. Zilkić.
Reisu-l-ulema je u svom obraćanju govorio o važnosti očuvanja porodice kao prvog obrazovno-odgojnog stuba i garanta zdravog prosperiteta društva. O važnosti postupanja po Božijem imperativu za traženjem znanja, te svjesnosti čovjeka da svoj maksimalni trud uloži u odgoj i obrazovanje mladih naraštaja na kojima ostaje emanet čuvanja nacionalnog i vjerskog identiteta, jer je ulaganje u obrazovanje najsigurnija investicija.
Reisu-l-ulema je još jednom pozvao lokalnu upravu i nadlježne državne organe da prestanu sa licemjernim odnosom prema muslimanima Srbije. Da isprave greške koje su namjerno ili nenamjerno učinili pričinjavajući tako ogromnu štetu Islamskoj zajednici i muslimanima Srbije.
„Želim uputiti dvije poruke, jednu lokalnoj samoupravi a drugu predstavnicima države.
Vi gospodo iz lokalne uprave dokle ćete ignorisati Islamsku zajednicu Sandžaka, Srbije. Nijesmo li mi građani ovoga lijepoga grada. Dokle ćete za šaku glasova neptravdu vršiti nad svojim građanima. Dosta je više. Dokle će regionalna TV bojkotovati Islamsku zajednicu. Ako ste mislili medijskim mrakom da ćemo nestati prevarili ste se. Svjetlost koju crpimo iz vjere i Kur'ana probija sve vaše blokade.Na proslavi dana Islamske zajednice Srbije, prošle godine rekao sam gospodi da je naše strpljenje na izmaku, kad je u pitanju rješavanje statusa IZ-e. Danas kažem da je strpljenju došao kraj.
Krajnje je vrijeme da se prestane sa licemjernim odnosom prema muslimanima Srbije.
Najprije su upisali Islamsku zajednicu Srbije 09.03.2007. godine, a zatim suprotno Zakonu, jer se može upisati samo jedna zajednica, 18.06. 2007. godine upisuje Islamsku zajednicu za Preševo, Bujanovac i Medveđu, a nakon toga 30.07. 2007. godine i Mešihat Islamske zajednice u Srbiji.
Tom greškom naneta je nepravda i nenadoknadiva moralna i materijalna šteta muslimanima Srbije. Grešku Ministarstva vjera ne mogu ispravljati Islamske zajednice, već oni koji su kršeći Zakon napravili tri Islamske zajednice.
Tada nije bilo sporova pa da je država imala izgovor, već je to samo njima znano zašto su to uradili. Najviši predstavnici države kažu "neka se dogovore mi nećemo da se miješamo" pa viste se itekako umiješali i ne tražite dogovor već ispravite grešku.
To je licemjerno, ma od koga dolazilo. Oni nečuju naše zahtjeve. Kažu, ovi su mirni, a udovoljavaju onima koji prave nered i konflikte. Mi nećemo nerede a ni konflikte. Imamo Allahov dar, jezik i moć govora.
Obavestićemo sve islamske zemlje da se čini nepravda prema muslimanima Srbije, ukoliko se ne riješi naš status.
Želim kazati političarima na lokalu, a i u Beogradu političarima, nemogu zarad glasova rješavati pitanje Islamske zajednice i trgovati dnevnopolitičkim i kalkulantskim, trivijalnim interesima. Spremni smo sva sporna pitanja rješavati dogovorom još sad odmah u skladu sa Kur'anskim principima".
Vrhovni poglavar Islamske zajednice je izrazio nadu za skorim sjedinjavanjem muslimankog korpusa u Srbiji, jer je jedintvo uslov za prosperitetan napredak jednog naroda.
„Nadam se da će uskoro doći do međumuslimanskog dijaloga, zašta sam uvijek spreman, kako bi smo zajednički, kao braća što i jesmo, riješili nagomilane probleme koji su proistekli iz nepoštivanja Zakona o vjerskim zajednicama. Trebamo sve svoje lične hirove i interese staviti po strani zarad dobra svih nas" rekao je Reisu-l-ulema u svom obraćanju.
Na kraju je muftija sandžački Hasib ef. Suljović proučio dovu.
VIDI FOTOGRAFIJE
