Organizacija

Službe

Aktivnosti



ISLAMSKA ZAJEDNICA

1319666949_izdogovor.jpg

POMIRENJE NEMA ALTERNATIVU

Bez obzira na glasine koje se javljaju u medijima, svi članovi Mešihata Islamske zajednice Sandžaka kao i svi imami, profesori, vjeroučitelji, mualimi i hatibi, očekuju da će se na islamski, pravičan način sprovesti inicijativa za ujedinjinje, koje će biti najbolje za sve muslimane koji žive u Srbiji, a prije svega u Sandžaku gdje su problemi i najprisutniji
rijaset.jpg

mp.jpg
 
halalagencija.jpg
logo.png
fin.jpg
1234.jpg

“SINAN-BEGOVA” medresa u Novom Pazaru

Petak, 28.01.2011, 00:19
Sabor Islamske zajednice Sandžaka, na svom zasjedanju, dana: 03.04.2010. godine, u skladu sa Statutom IZ-e Sandžaka,donio je odluku o nastavku kontinuiteta rada Sinan-begove medrese, koja datira još iz 15. stoljeća. Sinan-begova medresa je prva medresa koju historija spominje u Novom Pazaru; izgrađena je u periodu između 1528 - 1540 god., prema podacima dobijenim iz Basbakaligi, osmanlijskog arhiva, odnosno tapu defteri, br.211, str. 788.


Najvjerovatnije da je Sinan-begova medresa počela sa radom 1661.godine. Sinan-beg je bio jedan od knjigovođa, odnosno defterdara sultana Sulejmana el-Kanunija, prvog poznatijeg kao Sulejmana Zakonodavca Veličanstvenog. U historiografiji se Sinan- beg spominje 953. hidžretske, odnosno 1546/47god., kao glavni defterdar na sultanovom dvoru,a na toj dužnosti ostao je do 955. h. godine. U nekim izvorima navodi se da je Sinan-beg umro 1540.god. Ipak, radi trajne egzistencije medrese, mualimhane, imareta, Sinan-beg je osnovao i vakuf -od 200.000. akči, gotovog novca i nekoliko dućana. Ovaj vakuf je poslovao uspješno, pa je glavnica vakufa iznosila 250.000 akči.U okviru vakufa se nalazio hamam, 13 dučana itd.


Prvi učitelj ove medrese bio je Nedžmi efendi, učitelj Sinan-begove medrese. Sinan-beg je iz poštovanja prema svom učitelju naredio da se napravi medresa. Nije poznato zbog čega je baš izabrao Novi Pazar za gradnju objekta,mada se predpostavlja da je to zato što je rođen u Novom Pazaru,te da ga je to motivisalo za njenu gradnju.


Turski putopisac Evlija Čelebi u godini 1661.zabilježio je postojanje 11 medresa,a od toga 5 se nalazilo u Novom Pazaru. Među njima zabilježio je i postojanje Sinan-begove medrese,koja datira iz 15. stoljeća.


Obrazovanje u ovoj medresi je ubrzo unaprijeđeno i biva podignuto na viši rang,pa se opravdano može kazati da je ona uzdignuta na rang prve visoke škole u našim krajevima. Završetkom ove medrese, studenti su dobijali temesuk ili idžazet namu, što se može porediti sa današnjom diplomom. Diploma je sadržavala nazive predmeta koje su studenti izučavali,kao i ime muderisa koji je obavljao profesorsku dužnost. Dobijanjem idžazet name, diplomirani medresanti su sticali pravo na obavljanje nastave u medresi,a mogli su ići i na usavršavanje u medresama višeg znanstvenog ranga.


Sinan-begova medresa je bila jedna među dvije najznačajnije medrese koje su postajale u okviru Bosanskog sandžaka,paralelno sa Gazi Husrev-begovom medresom u Sarajevu.
Neki student Sinan-begove medrese su,po završetku,školovanje nastavljali u Sarajevu ili Prizrenu,Skoplju,Edirni ili Bursi,ali i u drugim islamskim centrima.Sinan-begova medresa je bila centar za izučavanje Kur'ana,hadisa,kniževnosti i drugih nauka,te predmeta koji su relevantni za mezhebe ili tarikate kome su pripadali.

Sinan-begova medresa spadala je u red opšte obrazovnih institucija koje su još u 16. stoljeću služile za sticanje srednjeg i višeg obrazovanja.Njeni polaznici su se dalje usavrsavali u medresama visokog ranga u Sarajevu, Prizrenu, Skoplju, Edirni i Istanbulu,kao i u drugim islamskim centrima,gdje su sticali kako islamsko,tako i opšte obrazovanje.

Završetkom školovanja u ovoj medresi i drugim pomenutim obrazovnim institucijama,dobijano je zvanje muderrisa,nakon čega se posao mogao dobiti i kod ostalih visokih državnih i administrativnih službi.
Sjedište Sinan-begove medrese nalazi se u ul. Višegradskoj br. 2, u blizini Sinan-begove džamije u Novom Pazaru.

Oglasna tabla

Pismo imama IZ-e u Srbiji

ISLAMSKA ZAJEDNICA SRBIJE - KARAKTER I NAČELA

Senad Hadžić na putu za hadž došao do Bugarske

"Nekoliko kapljica mudrosti"

Reisu-l-ulema Adem ef. Zilkić i Muftija srbijanski u Indoneziji

Osnovan Zavod za kulturu sandžačkih Bošnjaka u Srbiji

HAFIZ SULEJMAN BUGARI: Allahovo odgajanje vjernika

Početak mektebske školske godine

Oskrnavljeno Gurbi-babino turbe i mezari na Velikom groblju i Gazilaru

PORUKA BEDRA

O B A V J E Š T E NJ A

Oglasavanje

VIDEO
 
Gregorijanski kalendar
seredina mala.jpg
Traženje nauke

Anketa
Aktuelne vijesti
Hadis

Kada bi Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, klanjao dženazu-namaz, učio bi dovu: „Allahu naš, oprosti našim umrlima i živima, našim prisutnima i odsutnima, našim mladima i starima, našim muškarcima i ženama! Allahu naš, onog koga poživiš od nas, poživi ga na islamu, a onoga koga usmrtiš od nas, usmrti ga na imanu! Ne uskrati nam njegovu nagradu, i ne dovodi nas u iskušenje poslije njega.“ (Ebu Davud 3201. i drugi, i šejh Albani ga je ocijenio sahihom)