Pocetna

Arhiva vijesti

Prijatelji sajta

Kontakt

ISLAMSKA ZAJEDNICA

Službenici IZ-e

Organizacija

INFO DANA

AKTUELNO

OGLASNA TABLA

RIJASET

MEŠIHAT

MEDŽLIS

MEDRESA

OBDANIŠTE

ZDRAVLJE

EKSKURZIJA SINAN-BEGOVE MEDRESE U REPUBLICI TURSKOJ

7/4/2015

Sinan-begova medresa je u periodu od 30.03. do 04.04.2015. godine organizovala ekskurziju za svoje uèenike u Republici Turskoj pri kojoj su posjetili dva njena veoma važna grada Istanbul i Edirne. U pratnji uèenika su bili direktor medrese Mr. Mensur Zukorliæ sa svojom šestoèlanom delegacijom.

Prilikom dolaska u Istmbul, uèenici su se smjestili u prelijepom pansionu „Pembe Villa“ koji se nalazi u istanbulskoj opštini Beylikdüzü. Uz konforan smještaj, pansion ima pogled na Mramorno more. Smještaj je obezbijedila „Fondacija Zemin“ iz Istanbula, koja, inaèe, intenzivno pomaže Sinan-begovu medresu.

 

 

Prvi dan ekskurzije – 31.03.2015.

Prvog dana uèenici su obišli džamiju Ebû Ejjûb el-Ensârije koja je svoje ime dobila po ovom poznatom ashabu Božijeg Poslanika, a.s.

Džamiju Ebû Ejjûb el-Ensârije u Istanbulu opisuju kao jednu od najinteresantnijih džamija u islamskom svijetu. Nalazi se na mjestu gdje se gradske zidine sastaju sa Zlatnim rogom. Džamija i turbe Ebû Ejjûb el-Ensârije su jedna od lokacija koja privlaèi najveæi broj turista u Gradu na Bosforu.

U skoro svakom od turistièkih vodièa i prospekata, džamija Ebû Ejjûb el-Ensârije i turbe smješteno u njenom haremu, opisani su kao jedno od najznamenitijih mjesta u muslimanskom svijetu, gdje namaze svakodnevno obavljaju na hiljade muslimana. Posebno je poznata po jutarnjem namazu.

Ebû Ejjûb el-Ensâri je bio zastavnik vojske posljednjeg Božjeg poslanika Muhammeda (a.s) i jedan od njegovih bliskih ashaba.

Ensarija je preselio tokom prve muslimanske opsade Konstantinopolja, u VII stoljeæu, a njegov mezar je pronaðen nakon osvajanja Istanbula. Džamiju i turbe mu je podigao sam sultan Mehmet II Osvajaè, 1459. godine.

El-Ensarija zauzima posebno mjesto kod ashaba poslanika Muhammeda (a.s.). Ejjub je sedam mjeseci bio domaæin koji je u vlastitoj kuæi ugostio Poslanika (a.s), nakon njegove hidžre u Medinu. On ga je pažljivo èuvao i poduèavao onome što bi mu Božjim nadahnuæem dolazilo. U svim turistièkim prospektima i vodièima, el-Ensari se spominje kao "najmilija" osoba u Istanbulu.

 

Drugi dan ekskurzije – 01.04.2015.

Drugog dana uèenici su obišli Kapali èaršiju, Sultan Ahmedovu džamiju, palatu Topkapi i Aja Sofiju. Kapali èaršija je atkrivena tržnica koja se prostire na 47.600 metara kvadratnih i ima èak 4.000 duæana, a širi se i na okolne gradske ulice, te je najveæi shopping centar na svijetu. Na Kapali èaršiji prodaju se najrazlièitiji proizvodi od zlata, kože, drva, keramike i bakra kao npr. nakit, jakne, zaèini, torbe i koferi, tepisi, satovi, kape, tkanine, prženi kesteni i ušeæereno koštunjiæavo voæe, suveniri i razglednice, èajevi, ukrasni tanjiri, èajnici i setovi za èaj, džezve za kahvu, nargile itd. Po Kapali èaršiji može se šetati satima i danima, bilo da se radi o kupovini ili samo o razgledanju.

Sultan Ahmedova džamija se èesto naziva još i Ahmedija ili Plava džamija. Taj naziv je dobila zbog 20 000 plavih ploèica koje prekrivaju unutrašnjost kupole. Ona je jedina, od preko 1500 istanbulskih džamija, koja ima šest minareta.

Sagraðena je u periodu izmeðu 1609. i 1616. godine, za vreme vladavine sultana Ahmeda I. Poput ostalih džamija, sadrži mezar osnivaèa, medresu i predvorje. Ahmedija je danas jedna od glavnih turistièkih atrakcija u Istanbulu.

Palata Topkapi (Topkapı Sarayı), naziv je osmanskog carskog dvorca, smještenog u blizini Plave džamije i Aja Sofije. Ovaj dvorac je bio sjedište Osmanlijskog carstva od 1465. do 1853. Dvorac je sagradio sultan Mehmed II, 1459; gradnja je dovršena 1465. Dvorac je smješten na krajnjem dijelu uzvišenog rta koji pruža pogled na Zlatni rog i Mramorno more, sa oèaravajuæim pogledom na Bosfor. Dvorski kompleks se sastoji od mnogobrojnih manjih zgrada koje su grupisane u èetiri zasebna dvora, koji su odvojeni vratima. Topkapi su glavna vrata na ulazu u kompleks, prema kojima je dvor i dobio ime.

Ono što je najviše motivisalo uèenike i njihove profesore jeste jedan dio ove palate u kojem se èuvaju takoreæi “amaneti”, koji su za vrijeme Javuza Sultana Selima prebaèeni iz Egipta u Istanbul. U tome dijelu uèenici su imali priliku vidjeti razne uspomene koje datiraju od vremena mnogih Božijih Poslanika, pa i od vremena našeg posljednjeg Poslanika Muhammeda a.s., i njegovih ashaba radijallahu anhum. Na primjer, imali su priliku vidjeti sanduk u kojem se èuva hrka Allahovog Poslanika a.s., hrku njegove kæerke Fatime, sablje njegovih ashaba, oluke Ka’be iz raznih perioda osmanske vladavine tim prostorima i mnogo drugih zanimljivosti pred kojima vjernik ne može biti ravnodušan. Još jedna stvar koju moramo napomenuti jeste to da se u dotiènom dijelu palate Kur'ân-i Kerîm uèi od strane raznih elitnih hafiza Republike Turske.

Aja Sofija za vrijeme Vizantijskog carstva je bila crkva, a 1453. godine pretvorena je u džamiju, a zatim, 1935. g., po odluci Ataturka, pretvorena u muzej . Arhitekte ovog izvanrednog arhitektonskog dostignuæa bili su Antemije iz Tralesa i Isidor iz Mileta. Mnogi pisci su bili oèarani njenom ljepotom, a jedan pisac iz VI veka opisao je: „ To je sjajno, neuporedivo djelo koje se toliko istièe ljepotom da prevazilazi moæ opisivanja“.

Sagraðena je 537. godine, ali radovi su poèeli 532. Služila je kao pravoslavna crkva do 1204. kad je bila pretvorena u katolièku crkvu. Opet je 1261 pretvorena u pravoslavnu crkvu. Godine 1453. je konaèno pretvorena u džamiju. Danas èitav kompleks je muzej. Uèenici i profesori tog dana nisu imali prilike vidjeti unutrašnjost ovog objekta jer su zakasnili. On je za posjetioce otvoren samo do 16 h. Ali ono što se oko nje moglo primjetititi jesu dove posjetioca muslimana koji se mole Allahu dž.š., da u ovaj objekat ne ulaze sa kartom veæ sa abdestom kako oni to sami kažu.

Nakon posjete spomenutim historijskim objektima uèenici i profesori Sinan-begove medrese su tog dana bili gosti “Fondacije Birlik” (Birlik Vakfı) èija se centrala nalazi neposredno u blizini Plave džamije. Ova fondacija je osnovana 29.05.1985. godine. Jedan od osnivaèa ove fondacije je i sadašnji predsjednik Republike Turske Redžep Tajjip Erdoağan. Musafirima je ovdje od strane domaæina bio uprilièen ruèak, a nakon ruèka, u sali za sastanke održan je sastanak sa upravom ove fondacije. Pored uèenika i profesora medrese i uprave ove fondacije na sastanku je bio prisutan i Davut Nuriler (Dervišnuroviæ), roðeni Novopazarac koji je od 2003. do tekuæe 2015. godine bio savjetnik premijera Republike Turske, a ove godine se kandiduje na predstojeæim parlamentarnim izborima za narodnog poslanika u Parlamentu Republike Turske, ispred vladajuæe AK Partije.

Sastanak je zapoèeo gospodin Davut Nuriler, koji je na poèetku svog govora sa ponosom istakao da je roðen u Sandžaku. On je, izmeðu ostalog, naglasio da je Turska spremna da u svakome pogledu, a naroèito u pogledu ekonomije pomogne regiju Sandžak koja se nalazi u velikoj ekonomskoj krizi. Primjer njegove ljubavi prema Sandžaku i sandžaèkim Bošnjacima jeste njegov govor kojeg je održao na svome maternjem bosanskom jeziku, a ne na turskom iako je na sastanku bilo onih koji nisu razumjeli bosanski jezik.

Nakon gospodina Davuda rijeè je preuzeo direktor dotiène fondacije gospodin Osman Okur, koji se obratio gostima na temu “Historijat i civilizacija vakufa”. On je naglasio da je Osmansko carstvo veæinom djelovalo na bazi vakufa, te da se veæina objekata koji su nam ostali od tog perioda zapravo proizvod civilizacije vakufa, koja je itekako imala duboke korijene u Osmanskoj imperiji. Pored toga on je naglasio i nužnost nastavljanja te tradicije koju smo naslijedili od svojih predaka. Poseban akcenat u svom govoru stavio je na omladinu i dužnosti koje omladini  pripadaju šaljuæi poruku uèenicima Sinan-begove medrese da moraju mnogo uèiti, raditi i truditi.

Završna rijeè na sastanku pripala je direktoru Sinan-begove medrese Mr. Mensur Zukorliæ koji se na poèetku svoga govora zahvalio upravi fondacije i gospodinu Davutu koji ih je poèastio svojim dolaskom. Nakon rijeèi zahvale Zukorliæ je naglasio da se u potpunosti slaže sa svojim prethodnikom gospodinom Osmanom Okurom koji je govorio o važnosti oèuvanja tradicije vakufa, te na taj naèin naglasio da je Sandžak jedan dio Islamskoga svijeta u kojem se njeguje i èuva tradicija vakufa. On je poseban naglasak stavio na odgojo-obrazovnu ulogu medrese, koja je najbolji èuvar tradicije vakufa na prostorima Sandžaka. Zukorliæ je na kraju svog govora izmeðu ostalog naglasio i to da su Turci i Bošnjaci dva bratska naroda i da je neophodna saradnja na dobrobit svih.

 

Treæi dan ekskurzije – 02.04.2015.

Treæi dan uèenici i profesori Sinan-begove medrese krstarili su Bosforom koji dijeli Evropu i Aziju i na kojem se spajaju Mramorno i Crno more. Oni su imali priliku da vide prelijepu osmansku arhitekturu koja je intenzivno prisutna na obalama Bosfora, a uz to vidjeli su i tri mosta koja se protežu preko Bosfora: Most na Galati, Most na Bosforu i Most Fatiha Sultana Mehmeda. Nakon krstarenja po drugi put su obišli Kapali èaršiju i iskupovali šta im je potrebno. U blizini Kapali èaršije posjetili su prelijepu Džamiju Sultana Bajazida Munjevitog, koja se trenutno restaurira i kampus poznatog Istanbulskog univerziteta koji se nalazi naspram dotiène džamije.

Nakon Kapali èaršije obišli su i park koji se zove Miniatürk. Miniatürk je prvi park minijaturnih graðevina iz svih perioda turske historije i anadolske civilizacije i privlaèi pažnju hiljadama turista iz svih dijelova svijeta. U njemu je izloženo 126 modela raznih graðevina. Od ukupno 126 modela, 59 su minijature iz Istanbula, 55 iz Anadolije, a preostalih dvanaest sa podruèja u kome je vladalo Osmansko carstvo. Meðu ovim posljednjim, uèenici i profesori mogli su vidjeti i Stari most na na Neretvi u Mostaru. Prema informacijama koje smo dobili Miniatürk godišnje posjeti oko 800 hiljada ljudi od kojih je oko 200 hiljada iz inostranstva. Ovaj park bi se mogao drugim rijeèima nazvati “Mikro Turska” ili “Turska u malom”.

Nakon obilaska ovog prelijepog, veoma zanimljivog i neobiènog parka, uèenici i profesori Sinan-begove medrese prešli su u Hotel Bosna koji se nalazi na Laleliju, èiji je vlasnik jedan od naših Sandžaklija koji žive u Istanbulu. Tu su ih ugostili osnivaèi najnovijih novina “Balkan Aktüel” koje su prije dva mjeseca poèele izlaziti jednom mjeseèno. Mjeseènik “Balkan Aktüel” se bavi informisanjem balkanskih naroda koji žive u Republici Turskoj, a ponajviše Bošnjaka, jer su njeni osnivaèi bošnjaèki muhadžiri iz Sandžaka. U ovom hotelu je bio uprilièen koktel, i tom prilikom, gostima se obratio glavni urednik i osnivaè spomenutih novena, Selim Öztürk, isticuci: “Dobro nam došli u našu domovinu Tursku. Vi ste naša braæa. Vi ste potomci Evlâd-i Fâtihâna. Vi ste potomci Fatiha Sultana Mehmeda. Vi ste potomci 15.700 Bošnjaka koji su se bez imalo dvoumljenja odazvali pozivu Sultana kada je bilo najpotrebnije da se brani ova zemlja. Stoga vam kažem da je za nas Novi Pazar bitan isto koliko i Ankara. Za nas je Sarajevo bitno isto koliko i Istanbul. Na kraju vam kažem: Živio Sandžak, živjela Bosna, živjela Turska. Hvala vam.“njaka, jer su njeni osnivaèi bo

Nakon koktela u Hotelu Bosna uèenici i profesori su bili gosti u i Udruženju Bosna-Sandžak u Bajrampaši. Ovo udruženje je osnovano 1989. godine i punim kapacitetom radi na afirmisanju bošnjaèke kulture na teritoriji Republike Turske. Udruženje je pored istoimenog udruženja u Pendiku jedno od najaktivnijih i ekonomski najstabilnijih bošnjaèkih udruženja koja djeluju u ovoj zemlji. Domaæini ovog udruženja su na gostoprimljiv naèin doèekali svoje goste i uprilièili im veèeru. Gospodin Salih Ates (PAZARAC) poselamio je goste i poželeo im da se osjeæaju ugodno, rekavši da je ovo kuæa koliko naša, toliko je i vaša. " U njoj smo primili mnogo izbeglica, poslanika i musafira".

Zgrada udruženja je izgradjena prije par godina je savremena i funkcionalna. Sve troškove kada je u pitanju zgrada ovog udruženja snosili su naši Boi Bošnjaci koji žive u opstini Bajrampaša.

Nakon veèere gostima se obratio zamjenik predsjednika udruženja, Hilmi Erden (Muriæ) koji je porijeklom iz Rožaja. On je prije svega izrazio zadovoljstvo a.

Nakon veèere gostima se obratio zamjenik predsjednika udruženja, Hilmi Erden (Muriæ) koji je porijeklom iz Rožaja. On je prije svega izrazio zadovoljstvo što su imali priliku da ugoste mlade uèenike i njihove profesore. Nakon toga se u kratkim crtama osvrnuo na historijat njihovog udruženja i prisutnost Bonjaka u opstini Bajrampaša. On je tom prilikom naveo da u tom dijelu Istanbula živi preko 60.000 Bošnjaka i da nemaju puno ekonomskih problema. Jedini problem im je kako on navodi to što im omladina slabo zna Bosanski jezik. To je jedan od najveæih problema za kojeg on smatra da æe se vremenom pronaæi rješenje.

Gospodin Hilmi je kasnije rijeè prepustio direktoru Sinan-begove medrese Mr. Mensur Zukorliæ. On je na poèetku izrazio zahvalnost upravi ovog udruženja na prelijepom doèeku, a nakon toga je predstavio medresu na èijem se èelu nalazi, rekavši da je medresa jedan od najbolji èuvara Islama na prostorima Sandžaka i istekavši da tradiciju medrese treba posebno èuvati i održavati. Zukorliæ je izmeðu ostalog naglasio i problem sa kojim se buduæi hadžije Turske susreæu prilikom aplikacije za hadždž iz razloga što se u Republici Turskoj red za hadždž ponekad zna èekati i do pet šest godina. On je tom prilikom apelovao na sve Bonjake Turske koji imaju srbijanske pasoše da ukoliko žele iæi na hadždž, idu putem Mešihata Islamske zajednice Sandžaka. Pored toga on je naglasio da Bošnjaci Turske koji žele putem neke institucije klati kurban, to mogu uraditi putem institucije koju on predvodi. Zukorliæ je pored Sinan-begove medrese naveo znaèaj ženskih medresa koje djeluju u Tutinu i Prijepolju. Nakon njegovog govora uèenici su domaæinima prouèili ašere iz Kur'âna i izveli par ilahija i kasida što je domaæine uèinilo veoma sretnim i radosnim.

 

Èetvrti dan ekskurzije – 03.04.2015.

Èetvrti dan ekskurzije uèenici i njihovi profesori bili su gosti u Internacionalnoj imamsko-hatipskoj školi Fatih Sultan Mehmet, koja se nalazi u istanbulskoj opstini Fatih. Tu su ruèali a nakon ruèka direktor Sinan-begove medrese je sa svojom delegacijom posjetio direktora spomenute medrese, Mustafu Üçüncü-a. Domaæin je goste upoznao sa planom i programom škole na èijem se èelu nalazi istakavši da se u njoj školuju uèenici iz preko èetrdeset zemalja meðu kojima ima i uèenika sa prostora Sandžaka. Nakon toga rijeè je preuzeo direktor Sinan-begove medrese Mr. Mensur Zukorliæ, koji je, takoðe, kao i domaæin na poèetku svog govora predtsavio plan i program medrese na èijem se èelu nalazi, istakavši izmeðu ostalog da u Sandžaku u sklopu Mešihata Islamske zajednice Sandžaka djeluju još dvije ženske medrese od kojih se jedna nalazi u Tutinu a druga u Prijepolju. On je izmeðu ostalog domaæinu izrazio želju za saradnju izmeðu ove dvije vjerske škole stavljajuæi poseban akcenat na želju za bratimljenjem ove dvije vrlo važne ustanove.

Na sastanku su pored domaæina i gostiju prisustvovali i gospodin Huseyin Kansu (Æelahmetoviæ), bivši narodni poslanik u Parlamentu Republike Turske i Davut Nuriler (Dervišnuroviæ) o kojem je ranije bilo rijeèi. Oni su istakli da æe, kada je u pitanju podrška instituciji medrese na prostorima Sandžaka, uraditi sve što je u njihovoj moguænosti. Davut Nuriler je tom prilikom i domaæinu i gostima iz Sinan-begove medrese uruèio veliku plaketu na kojoj se nalazi poznata Ahdnama Fatiha Sultana Mehmeda Hana.

Nakon sastanka nastupilo je vrijeme džume namaza. Namaz je obavljen u mesdžidu dotiène škole u kojoj je vladala atmosfera ummeta u malom, jer se u mesdzidu mogla vidjeti omladina iz preko èetrdeset zemalja svijeta.

Nakon obavljene džume namaza, direktor škole je apelovao na ucenike sa Balkana da ostanu u mesdžidu kako bi se upoznali sa svojom braæom koja su im došla iz Sandžaka. Poèetnu rijeè uzeo je Mustafa Salihoviæ, uèenik iz Rožaja, koji æe ove godine maturirati, ako Bog da. On se prvo predstavio, a nakon toga predstavio i prisutne goste: gospodina Huseyina Kansua i Davut Nurilera.

Nakon Mustafe rijeè je preuzeo Davut Nuriler koji je govorio o vrijednosti Ahdname Fatiha Sultana Mehmeda Hana i njenog doprinosa miru u najtežim trenutcima i situacijama. Nakon gospodina Davuta, prisutnima se obratio i Huseyin Kansu. On je poseban akcenat stavio na apel studentima da je Turska prava destinacija za njihovo visoko obrazovanje, a onima koji se veæ školuju u njoj poželio svu sreæu i naglasio im se skolovanjem u Turskoj pruzaju dobre mogucnosti. On se, izmeðu ostalog osvrnuo i na Bakije Hanuminu medresu u Prijepolju iz kojeg potièu njegovi djedovi predstavivši tom prilikom i knjigu koja govori o toj medresi, a koju je napisao glavni imam Islamske zajednice u Prijepolju Nadir ef. Daciæ.

Na kraju su se prisutnima obratili i Mustafa Üçüncü i Mr. Mensur Zukorliæ, direktori medresa. Gospodin Mustafa je istakao to da ova posjeta iz Sandžaka za njih predstavlja jedan historijski trenutak kojeg je teško èesto doživjeti. On je apelovao na prisutne studente da maksimalno iskoriste svoje slobodno vrijeme tokom školovanja, jer je školovanje prema njegovim rijeèima jedno proljeæe, a ko ne posije ništa u proljeæe, apsurdno je da oèekuje plodove u jesen. On je izmeðu ostalog poruèio studentima da se èvrsto drže akide Ehl-i Sunneta koja spaja ljude, a ne razdvaja.

Nakon obraæanja gospodina Mustafe prisutnima se obratio i direktor Sinan-begove medrese Mr. Mensur Zukorliæ. On se na poèetku zahvalio domaæinu na srdaènom i toplom doèeku i poselamio prisutne uèenike sa Balkana apelujuæi na njih da iskoriste svoje vrijeme, da rade i da se trude, jer kako on kaže svijetu su potrebni radni, vrijedni i uspješni ljudi.

Nakon posjete ovoj školi uèenici i profesori su obišli i Fatih džamiju, koja se nalazi nedaleko od dotiène škole. U haremu te džamije nalazi se turbe Fatiha Sultana Mehmeda Hana, a prema dobijenim informacijama u mezarju koje se nalazi naspram ove džamije nalazi se i mezar poznatog pljevaljskog muftije Mehmeda Vehbije Šemsikadiæa.

Pri posjeti ovoj džamiji prisutnima se obratio imam džamije gospodin Hamdi Arslan koji je istovremeno aktivno radi i na Vakufskom univerzitetu Fatih Sultan Mehmet u Istanbulu. On je održao kratak govor o da'vi i njenoj važnosti stavivši akcenat na èinjenicu da je od 124 hiljade ashaba koliko ih je i bilo na Oproštajnom hadždžu, u Medini ukopano samo 10 hiljada, sve iz razloga što su išli širom svijeta i širili Božiju rijeè.

 

Peti dan ekskurzije – 04.04.2015.

Peti dan ekskurzije uèenici i profesori Sinan-begove medrese posjetili su i grad Edirne koji se nalazi u neposrednoj blizini bugarske granice. Edirne je poslije Burse izvjesno vrijeme bila i prijestonica Osmanske imperije, a nakon nje ta èast æe pripasti Istanbulu.

Kada se kaže Edirne prvo što èovjeku padne na pamet jeste džamija Selimija.  Džamija Selimija džamija koju je u periodu od 1568-1574., sagradio osmanski sultan Selim II. Džamijin arhitekt je bio èuveni osmanlijski graditelj Mimar Sinan. Ova džamija spada u red sultanskih džamija. Uèenici i profesori su pored ove džamije imali prilku i da vide prelijepu Ulu džamiju u Edirnama, a uz to i prelijepu èaršiju Edirna.

Posjetom Edirne završena je petodnevna ekskurzija Sinan-begove medrese, a njeni uèenici i profesori su se sa najljepšim utiscima vratili u svoj rodni Sandžak.

 

PRIPREMILI: Dzevad Zejnelovic i Nesib Pepic


OBDANIŠTE "NAHLA" UZ PODRŠKU H.O. "EMANET" ISPORUÈILI ROBU PRIHVATNOM CENTRU U TUTINU
Oglasavanje
 

MULTIMEDIJA
VIDEO
  
Gregorijanski kalendar
 
 
 
 
 
 
Anketa
Aktuelne vijesti
Hadis