Islamska zajednica Srbije / KARAKTER I NAČELA

Polazeći od načela na kojima se temelji Ustav Islamska zajednica Srbije je jedna i jedinstvena zajednica muslimana Republike Srbije, koju čine pripadnici nacionalnih zajednica: Bošnjaka 30%, Albanaca 18%, i Roma, Aškalija, Goranaca, Egipćana, Turaka i drugih 52%.
Islamska zajednica svoje šerijatsko-pravno utemeljenje crpi iz menšure Šejh-ul-islama i priznanja islama kao zakonite vjere Kneževine Srbije rješenjem Državnog savjeta Kneževine Srbije od 18. maja 1868. godine. U skaldu sa Zakonom o crkvama i vjerskim zajednicama kontinuitet i pravni subjektivitet crpi iz 1930. godine.

Sve do 1868. godine, nije se postavljalo pitanje pravnog položaja ili organiziranja posebne ustanove koja bi se brinula o vjerskim pitanjima muslimana. Do tada se Srbija nalazila u okviru Osmanskog carstva, u kome se organizaciono jedinstvo muslimana ogledalo u privrženosti islamskim propisima, a to jedinstvo muslimana simbolizirano je kroz instituciju halife kao duhovnog stožera muslimana. 

Vjerske poslove u ime halife obavljali su dekretirane muftije, šerijatske sudije, muderisi i imami. U Osmanskom razdoblju vjerski stalež smatran je dijelom državne administracije kojem su bili povjereni različiti poslovi u upravi, lokalnoj administraciji i vjerskim poslovima. Pravosudne poslove i suđenje obavljale su šerijatske sudije koji su, dakle, bili dio vladajućeg aparata i plaćani od strane države. 

Također, imamsko-hatibski poslovi, osobito džuma- namazi, zatim obrazovni sektor, kao što su vjerske škole (medrese), bili su dio brige državne uprave. Rješenjem Državnog savjeta Kneževine Srbije od 18. maja 1868. godine, Islamska zajednica Srbije je samostalna i jedina na teritoriji države Srbije.
Raspadanjem bivše Jugoslavije došlo je do paralizacije rada Islamske zajednice, koja je predstavljala jedinstvenu vjersku organizaciju muslimana u Jugoslaviji. Nametalo se pitanje reorganizacije Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji, a usljed proglašavanja nezavisnosti bivših jugoslovenskih republika išlo se ka formiranju novih islamskih zajednica, čime su usljedile veoma korjenite unutrašnje promjene u dotadašnjem ustrojstvu Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji koje su, uglavnom, bile nametnute nelegalnim ukidanjem 1993. godine, od strane četvorice potpisnika akta u Istanbulu. U takvim prilikama 1994. godine na zasjedanju Sabora Islamske zajednice u Nišu uspostavljen je pravni kontinuitet sa Islamskom zajednicom Srbije u Socijalističkoj Republici Srbiji koja je bila dio Islamske zajednice Jugoslavije.

Važna odrednica Islamske zajednice Srbije je njena proklamovana autonomnost i samostalnost u uređivanju i obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. Islamska zajednica Srbije je samostalna u uređivanju svojih djelatnosti i upravljanju svojom imovinom. Prema ovom načelu, autonomija Islamske zajednice Srbije temelji se na vjerskopravnim institucijama muslimana iz vremena Osmanske uprave u Srbiji. 

Istovremeno, prema odredbama Ustava, Islamska zajednica ustrojstvo svojih organa i ustanova i svoje djelatnosti temelji na odredbama i principima Kur´ani-kerima i Sunneta Muhammeda, alejhis-s-selam, islamskoj tradiciji muslimana i zahtjevima vremena.

Cilj Islamske zajednice je da svi njeni pripadnici žive u skladu sa islamskim normama. 

Svoj cilj Islamska zajednica ostvaruje:

- osnivanjem i održavanjem džamija i mesdžida kao centara vjerskog života,
- održavanjem vjerskog poučavanja,
- izučavanjem islama,
- osnivanjem i radom vjerskih i drugih škola, univerziteta, fakulteta i vaspitno-odgojnih ustanova,
- osnivanjem i održavanjem biblioteka, izdavačkih kuća, muzeja, instituta, hanikaha, humanitarnih društava, arhiva i drugih ustanova Islamske zajednice,
- organizovanjem izdavačke djelatnosti,
- osnivanjem informativnih ustanova,
- osnivanjem i djelovanjem odgovarajućih dobrotvornih i humanitarnih ustanova,
- osnivanjem staleških i drugih udruženja,
- sticanjem, održavanjem i zaštitom imovine,
-uspostavljanjem i održavanjem saradnje sa drugim islamskim zajednicama, ustanovama i organizacijama,
- saradnjom sa muslimanskim nacionalnim institucijama,
- saradnjom sa organima javne vlasti i odgovarajućim institucijama u zemlji,
- saradnjom sa drugim vjerskim zajednicama,
- svakom drugom djelatnošću usmjerenom na vjersko-kulturno uzdizanje muslimana.

ORGANI ISLAMSKE ZAJEDNICE

Vrhovni Sabor
Rijaset
Mešihatski sabori (srbijanski,sandžački, preševski)
Mešihati
Medžlisi
Džemati

• Izdavačke djelatnosti "ILM" i ‘'MONOTEIST'', 

• "VAKAT" - mjesečno glasilo, 

• Biblioteke "Gazi Isa-beg" u Novom Pazaru i fakultetska biblioteka u Beogradu, 

• Humanitarne organizacije EMANET i MERHAMET, 

• Agencija za sertificiranje halal kvaliteta HALAL, 

• Preduzeće za proizvodnju, trgovinu, turizam i usluge "AL-SIJAHA".

Vjersko-prosvjetna služba svoju djelatnost vrši
Pravna i administrativna služba
Informativna