Organizacija

Službe

Aktivnosti



ISLAMSKA ZAJEDNICA

1319666949_izdogovor.jpg

POMIRENJE NEMA ALTERNATIVU

Bez obzira na glasine koje se javljaju u medijima, svi članovi Mešihata Islamske zajednice Sandžaka kao i svi imami, profesori, vjeroučitelji, mualimi i hatibi, očekuju da će se na islamski, pravičan način sprovesti inicijativa za ujedinjinje, koje će biti najbolje za sve muslimane koji žive u Srbiji, a prije svega u Sandžaku gdje su problemi i najprisutniji

rijaset.jpg 

  
halalagencija.jpg
regionalna.png
fin.jpg
anadolijaa.jpg
aljazeerebalkans.png

Islamska zajednica Srbije / KARAKTER I NAČELA


Islamska zajednica Srbije tokom svog historijskog hoda i prolaska kroz različite faze razvoja i društvenih okolnosti, profilirala se kao specifična vjerska organizacija muslimana, sa zasebnim ustrojstvom, specifičnim angažmanom i misijom. Razumijevanje i proučavanje savremenih društvenih tokova i tendencija među muslimanima Srbije, kao manjinskim narodima u Srbiji, neizbježno zahtjeva sagledavanje različitih aspekata i faktora koji direktno ili indirektno utječu i kreiraju njihove društvene tokove i odnose. 

U tom kontekstu Islamska zajednica jeste bitan faktor, jer Islamska zajednica Srbije nije samo organizacija koja se bavi pitanjima vjere i vjerskih obreda već i institucija koja svojim složenim mehanizmima pokreće i odražava čitav niz aktivnosti, koje, evidentno, imaju široke društvene implikacije ne samo u Srbiji nego i izvan nje. Islamska zajednica premda je po prirodi svoje djelatnosti primarno vjerska zajednica, ali je spektar njenih djelatnosti i aktivnosti mnogo širi. 

Upravo iz ovih razloga Islamska zajednica predstavlja važnu instituciju koja ima naglašenu ulogu i funkciju u vjerskim i društvenim zbivanjima u Srbiji. Naravno, Islamska zajednica Srbije u proteklom razdoblju imala je svoje uspone i padove, prolazila je kroz teška razdoblja pritisaka, onemogućavanja njenog slobodnog rada i djelovanja, oduzimanje vakufske imovine, siromašenja, komunističke represije, unutrašnjih previranja, provođenja različitih reformskih procesa i trenutno dubokim podjelama. 
Ovdje ne treba zaboraviti da je Islamska zajednica Srbije skoro 70 godina bila dio Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji u kojoj su vladali sasvim drugačiji uvjeti i prilike za rad vjerskih zajednica, posebno Islamske zajednice. Imajući na umu ove činjenice možemo, bez imalo sumnje, konstatirati nekoliko važnih 

Odrednica u vezi Islamske zajednice:

- Islamska zajednica je temeljna, autohtona, autentična i jedina legitimna i legalna vjerska organizacija muslimana. Mjesto i njena uloga je duboko ukorijenjena u tradicionalnom shvatanju i razumijevanju vjere na ovim prostorima, kako među muslimanima tako i među nemuslimanima, a danas se posebno čini važnim sagledavati vjersku ulogu Islamske zajednice u kontekstu institucionalnog i zakonski uređenog postojanja vjerskih zajednica kao nosioca vjerskih aktivnosti u evropskim društvima i evropskom miljeu;

- Vjera islam u posljednjih pet stotina godina i Islamska zajednica u zadnjih stotinu četrdeset tri godine, kao organizirana institucija, predstavljaju značajan faktor u određivanju i kreirenju mentaliteta, vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta muslimana u Srbiji;
- Islamska zajednica svojim potencijalima i aktivnostima važan je faktor u promoviranju društvenih, socijalnih, kulturnih i moralnih vrijednosti i posebno javnog morala;
- Islamska zajednica svojim intelektualnim kapacitetima i obrazovnim ustanovama doprinosi obrazovnim i intelektualnim zbivanjima u Srbiji;
- Islamska zajednica i njene aktivnosti, odnosno bilo pozitivan ili negativan učinak i reakcija reflektiraju se na društvena, kulturna i politička zbivanja i kretanja u državi;
- Stav Islamske zajednice je također, često, važan o pojedinim pitanjima i odnosima od šireg značaja, a posebno je Islamska zajednica zainteresirana u dijelu koji se odnosi na uspostavu veza sa islamskim svijetom i uspostavljanje odnosa sa različitim organizacijama iz islamskih zemalja

Šta je Islamska zajednica?


Polazeći od načela na kojima se temelji Ustav Islamska zajednica Srbije je jedna i jedinstvena zajednica muslimana Republike Srbije, koju čine pripadnici nacionalnih zajednica: Bošnjaka 30%, Albanaca 18%, i Roma, Aškalija, Goranaca, Egipćana, Turaka i drugih 52%.
Islamska zajednica svoje šerijatsko-pravno utemeljenje crpi iz menšure Šejh-ul-islama i priznanja islama kao zakonite vjere Kneževine Srbije rješenjem Državnog savjeta Kneževine Srbije od 18. maja 1868. godine. U skaldu sa Zakonom o crkvama i vjerskim zajednicama kontinuitet i pravni subjektivitet crpi iz 1930. godine.

 

FORMIRANJE I RAZVOJ ISLAMSKE ZAJEDNICE

Sve do 1868. godine, nije se postavljalo pitanje pravnog položaja ili organiziranja posebne ustanove koja bi se brinula o vjerskim pitanjima muslimana. Do tada se Srbija nalazila u okviru Osmanskog carstva, u kome se organizaciono jedinstvo muslimana ogledalo u privrženosti islamskim propisima, a to jedinstvo muslimana simbolizirano je kroz instituciju halife kao duhovnog stožera muslimana. 

Vjerske poslove u ime halife obavljali su dekretirane muftije, šerijatske sudije, muderisi i imami. U Osmanskom razdoblju vjerski stalež smatran je dijelom državne administracije kojem su bili povjereni različiti poslovi u upravi, lokalnoj administraciji i vjerskim poslovima. Pravosudne poslove i suđenje obavljale su šerijatske sudije koji su, dakle, bili dio vladajućeg aparata i plaćani od strane države. 

Također, imamsko-hatibski poslovi, osobito džuma- namazi, zatim obrazovni sektor, kao što su vjerske škole (medrese), bili su dio brige državne uprave. Rješenjem Državnog savjeta Kneževine Srbije od 18. maja 1868. godine, Islamska zajednica Srbije je samostalna i jedina na teritoriji države Srbije.
Raspadanjem bivše Jugoslavije došlo je do paralizacije rada Islamske zajednice, koja je predstavljala jedinstvenu vjersku organizaciju muslimana u Jugoslaviji. Nametalo se pitanje reorganizacije Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji, a usljed proglašavanja nezavisnosti bivših jugoslovenskih republika išlo se ka formiranju novih islamskih zajednica, čime su usljedile veoma korjenite unutrašnje promjene u dotadašnjem ustrojstvu Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji koje su, uglavnom, bile nametnute nelegalnim ukidanjem 1993. godine, od strane četvorice potpisnika akta u Istanbulu. U takvim prilikama 1994. godine na zasjedanju Sabora Islamske zajednice u Nišu uspostavljen je pravni kontinuitet sa Islamskom zajednicom Srbije u Socijalističkoj Republici Srbiji koja je bila dio Islamske zajednice Jugoslavije.

 

Autonomnost

Važna odrednica Islamske zajednice Srbije je njena proklamovana autonomnost i samostalnost u uređivanju i obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. Islamska zajednica Srbije je samostalna u uređivanju svojih djelatnosti i upravljanju svojom imovinom. Prema ovom načelu, autonomija Islamske zajednice Srbije temelji se na vjerskopravnim institucijama muslimana iz vremena Osmanske uprave u Srbiji. 

Istovremeno, prema odredbama Ustava, Islamska zajednica ustrojstvo svojih organa i ustanova i svoje djelatnosti temelji na odredbama i principima Kur´ani-kerima i Sunneta Muhammeda, alejhis-s-selam, islamskoj tradiciji muslimana i zahtjevima vremena.

 

Cilj i zadaća

Cilj Islamske zajednice je da svi njeni pripadnici žive u skladu sa islamskim normama. 

Svoj cilj Islamska zajednica ostvaruje:

- osnivanjem i održavanjem džamija i mesdžida kao centara vjerskog života,
- održavanjem vjerskog poučavanja,
- izučavanjem islama,
- osnivanjem i radom vjerskih i drugih škola, univerziteta, fakulteta i vaspitno-odgojnih ustanova,
- osnivanjem i održavanjem biblioteka, izdavačkih kuća, muzeja, instituta, hanikaha, humanitarnih društava, arhiva i drugih ustanova Islamske zajednice,
- organizovanjem izdavačke djelatnosti,
- osnivanjem informativnih ustanova,
- osnivanjem i djelovanjem odgovarajućih dobrotvornih i humanitarnih ustanova,
- osnivanjem staleških i drugih udruženja,
- sticanjem, održavanjem i zaštitom imovine,
-uspostavljanjem i održavanjem saradnje sa drugim islamskim zajednicama, ustanovama i organizacijama,
- saradnjom sa muslimanskim nacionalnim institucijama,
- saradnjom sa organima javne vlasti i odgovarajućim institucijama u zemlji,
- saradnjom sa drugim vjerskim zajednicama,
- svakom drugom djelatnošću usmjerenom na vjersko-kulturno uzdizanje muslimana.


ORGANI ISLAMSKE ZAJEDNICE

Vrhovni Sabor
Rijaset
Mešihatski sabori (srbijanski,sandžački, preševski)
Mešihati
Medžlisi
Džemati

 


USTANOVE

• Fakultet islamskih nauka- FIN, 

• Medrese "Sinan-beg" u Novom Pazaru, Beogradska medresa u Beogradu muške i ženska Bakija Hanume u Prijepolju, 

• Dječiji mektebi-obdaništa u Novom Pazaru , Prijepolju i Tutinu", 

 

• Izdavačke djelatnosti "ILM" i ‘'MONOTEIST'', 

• "VAKAT" - mjesečno glasilo, 

• Biblioteke "Gazi Isa-beg" u Novom Pazaru i fakultetska biblioteka u Beogradu, 

• Humanitarne organizacije EMANET i MERHAMET, 

• Agencija za sertificiranje halal kvaliteta HALAL, 

• Preduzeće za proizvodnju, trgovinu, turizam i usluge "AL-SIJAHA".

 

SLUŽBE

 

Vjersko-prosvjetna služba svoju djelatnost vrši
Pravna i administrativna služba
Informativna

 

Uredi:
Ured za dijasporu
Ured za hadž
Ured za odnose sa islamskim svijetom

 

Oglasna tabla
Lajkujte nasu facebook stranu da bi ste dobijali nase vijest
Oglasavanje

MULTIMEDIJA
VIDEO
  
Gregorijanski kalendar
Traženje nauke



Anketa
Aktuelne vijesti
Hadis

Enes ibn Malik prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: "Petoro nemaju namaza: Žena ako je njen muž ljut na nju, rob ako je pobjegao od svog vladara, čovjek koji ne priča sa bratom više od tri dana i imam, predvodnik koji predvodi džemat-zajednicu, a oni ga ne vole.