Islamska zajednica Srbije / KARAKTER I NAČELA - Mesihat Islamske zajednice Sandzaka

Organizacija

Službe

Aktivnosti

ISLAMSKA ZAJEDNICA

POMIRENJE NEMA ALTERNATIVU

Bez obzira na glasine koje se javljaju u medijima, svi članovi Mešihata Islamske zajednice Sandžaka kao i svi imami, profesori, vjeroučitelji, mualimi i hatibi, očekuju da će se na islamski, pravičan način sprovesti inicijativa za ujedinjinje, koje će biti najbolje za sve muslimane koji žive u Srbiji, a prije svega u Sandžaku gdje su problemi i najprisutniji

Index

Organizacija

Islamska zajednica Srbije / KARAKTER I NAČELA

Islamska zajednica Srbije tokom svog historijskog hoda i prolaska kroz različite faze razvoja i društvenih okolnosti, profilirala se kao specifična vjerska organizacija muslimana, sa zasebnim ustrojstvom, specifičnim angažmanom i misijom. Razumijevanje i proučavanje savremenih društvenih tokova i tendencija među muslimanima Srbije, kao manjinskim narodima u Srbiji, neizbježno zahtjeva sagledavanje različitih aspekata i faktora koji direktno ili indirektno utječu i kreiraju njihove društvene tokove i odnose.

U tom kontekstu Islamska zajednica jeste bitan faktor, jer Islamska zajednica Srbije nije samo organizacija koja se bavi pitanjima vjere i vjerskih obreda već i institucija koja svojim složenim mehanizmima pokreće i odražava čitav niz aktivnosti, koje, evidentno, imaju široke društvene implikacije ne samo u Srbiji nego i izvan nje. Islamska zajednica premda je po prirodi svoje djelatnosti primarno vjerska zajednica, ali je spektar njenih djelatnosti i aktivnosti mnogo širi.

Upravo iz ovih razloga Islamska zajednica predstavlja važnu instituciju koja ima naglašenu ulogu i funkciju u vjerskim i društvenim zbivanjima u Srbiji. Naravno, Islamska zajednica Srbije u proteklom razdoblju imala je svoje uspone i padove, prolazila je kroz teška razdoblja pritisaka, onemogućavanja njenog slobodnog rada i djelovanja, oduzimanje vakufske imovine, siromašenja, komunističke represije, unutrašnjih previranja, provođenja različitih reformskih procesa i trenutno dubokim podjelama.

Ovdje ne treba zaboraviti da je Islamska zajednica Srbije skoro 70 godina bila dio Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji u kojoj su vladali sasvim drugačiji uvjeti i prilike za rad vjerskih zajednica, posebno Islamske zajednice. Imajući na umu ove činjenice možemo, bez imalo sumnje, konstatirati nekoliko važnih

Odrednica u vezi Islamske zajednice:

- Islamska zajednica je temeljna, autohtona, autentična i jedina legitimna i legalna vjerska organizacija muslimana. Mjesto i njena uloga je duboko ukorijenjena u tradicionalnom shvatanju i razumijevanju vjere na ovim prostorima, kako među muslimanima tako i među nemuslimanima, a danas se posebno čini važnim sagledavati vjersku ulogu Islamske zajednice u kontekstu institucionalnog i zakonski uređenog postojanja vjerskih zajednica kao nosioca vjerskih aktivnosti u evropskim društvima i evropskom miljeu;

- Vjera islam u posljednjih pet stotina godina i Islamska zajednica u zadnjih stotinu četrdeset tri godine, kao organizirana institucija, predstavljaju značajan faktor u određivanju i kreirenju mentaliteta, vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta muslimana u Srbiji;
- Islamska zajednica svojim potencijalima i aktivnostima važan je faktor u promoviranju društvenih, socijalnih, kulturnih i moralnih vrijednosti i posebno javnog morala;
- Islamska zajednica svojim intelektualnim kapacitetima i obrazovnim ustanovama doprinosi obrazovnim i intelektualnim zbivanjima u Srbiji;
- Islamska zajednica i njene aktivnosti, odnosno bilo pozitivan ili negativan učinak i reakcija reflektiraju se na društvena, kulturna i politička zbivanja i kretanja u državi;
- Stav Islamske zajednice je također, često, važan o pojedinim pitanjima i odnosima od šireg značaja, a posebno je Islamska zajednica zainteresirana u dijelu koji se odnosi na uspostavu veza sa islamskim svijetom i uspostavljanje odnosa sa različitim organizacijama iz islamskih zemalja

Šta je Islamska zajednica?

Polazeći od načela na kojima se temelji Ustav Islamska zajednica Srbije je jedna i jedinstvena zajednica muslimana Republike Srbije, koju čine pripadnici nacionalnih zajednica: Bošnjaka 30%, Albanaca 18%, i Roma, Aškalija, Goranaca, Egipćana, Turaka i drugih 52%.
Islamska zajednica svoje šerijatsko-pravno utemeljenje crpi iz menšure Šejh-ul-islama i priznanja islama kao zakonite vjere Kneževine Srbije rješenjem Državnog savjeta Kneževine Srbije od 18. maja 1868. godine. U skaldu sa Zakonom o crkvama i vjerskim zajednicama kontinuitet i pravni subjektivitet crpi iz 1930. godine.

FORMIRANJE I RAZVOJ ISLAMSKE ZAJEDNICE

Sve do 1868. godine, nije se postavljalo pitanje pravnog položaja ili organiziranja posebne ustanove koja bi se brinula o vjerskim pitanjima muslimana. Do tada se Srbija nalazila u okviru Osmanskog carstva, u kome se organizaciono jedinstvo muslimana ogledalo u privrženosti islamskim propisima, a to jedinstvo muslimana simbolizirano je kroz instituciju halife kao duhovnog stožera muslimana.

Vjerske poslove u ime halife obavljali su dekretirane muftije, šerijatske sudije, muderisi i imami. U Osmanskom razdoblju vjerski stalež smatran je dijelom državne administracije kojem su bili povjereni različiti poslovi u upravi, lokalnoj administraciji i vjerskim poslovima. Pravosudne poslove i suđenje obavljale su šerijatske sudije koji su, dakle, bili dio vladajućeg aparata i plaćani od strane države.

Također, imamsko-hatibski poslovi, osobito džuma- namazi, zatim obrazovni sektor, kao što su vjerske škole (medrese), bili su dio brige državne uprave. Rješenjem Državnog savjeta Kneževine Srbije od 18. maja 1868. godine, Islamska zajednica Srbije je samostalna i jedina na teritoriji države Srbije.
Raspadanjem bivše Jugoslavije došlo je do paralizacije rada Islamske zajednice, koja je predstavljala jedinstvenu vjersku organizaciju muslimana u Jugoslaviji. Nametalo se pitanje reorganizacije Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji, a usljed proglašavanja nezavisnosti bivših jugoslovenskih republika išlo se ka formiranju novih islamskih zajednica, čime su usljedile veoma korjenite unutrašnje promjene u dotadašnjem ustrojstvu Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji koje su, uglavnom, bile nametnute nelegalnim ukidanjem 1993. godine, od strane četvorice potpisnika akta u Istanbulu. U takvim prilikama 1994. godine na zasjedanju Sabora Islamske zajednice u Nišu uspostavljen je pravni kontinuitet sa Islamskom zajednicom Srbije u Socijalističkoj Republici Srbiji koja je bila dio Islamske zajednice Jugoslavije.

Autonomnost

Važna odrednica Islamske zajednice Srbije je njena proklamovana autonomnost i samostalnost u uređivanju i obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. Islamska zajednica Srbije je samostalna u uređivanju svojih djelatnosti i upravljanju svojom imovinom. Prema ovom načelu, autonomija Islamske zajednice Srbije temelji se na vjerskopravnim institucijama muslimana iz vremena Osmanske uprave u Srbiji.

Istovremeno, prema odredbama Ustava, Islamska zajednica ustrojstvo svojih organa i ustanova i svoje djelatnosti temelji na odredbama i principima Kur´ani-kerima i Sunneta Muhammeda, alejhis-s-selam, islamskoj tradiciji muslimana i zahtjevima vremena.

Cilj i zadaća

Cilj Islamske zajednice je da svi njeni pripadnici žive u skladu sa islamskim normama.

Svoj cilj Islamska zajednica ostvaruje:

- osnivanjem i održavanjem džamija i mesdžida kao centara vjerskog života,
- održavanjem vjerskog poučavanja,
- izučavanjem islama,
- osnivanjem i radom vjerskih i drugih škola, univerziteta, fakulteta i vaspitno-odgojnih ustanova,
- osnivanjem i održavanjem biblioteka, izdavačkih kuća, muzeja, instituta, hanikaha, humanitarnih društava, arhiva i drugih ustanova Islamske zajednice,
- organizovanjem izdavačke djelatnosti,
- osnivanjem informativnih ustanova,
- osnivanjem i djelovanjem odgovarajućih dobrotvornih i humanitarnih ustanova,
- osnivanjem staleških i drugih udruženja,
- sticanjem, održavanjem i zaštitom imovine,
-uspostavljanjem i održavanjem saradnje sa drugim islamskim zajednicama, ustanovama i organizacijama,
- saradnjom sa muslimanskim nacionalnim institucijama,
- saradnjom sa organima javne vlasti i odgovarajućim institucijama u zemlji,
- saradnjom sa drugim vjerskim zajednicama,
- svakom drugom djelatnošću usmjerenom na vjersko-kulturno uzdizanje muslimana.

ORGANI ISLAMSKE ZAJEDNICE

Vrhovni Sabor
Rijaset
Mešihatski sabori (srbijanski,sandžački, preševski)
Mešihati
Medžlisi
Džemati

USTANOVE

• Fakultet islamskih nauka- FIN,

• Medrese "Sinan-beg" u Novom Pazaru, Beogradska medresa u Beogradu muške i ženska Bakija Hanume u Prijepolju,

• Dječiji mektebi-obdaništa u Novom Pazaru , Prijepolju i Tutinu",

• Izdavačke djelatnosti "ILM" i ‘'MONOTEIST'',

• "VAKAT" - mjesečno glasilo,

• Biblioteke "Gazi Isa-beg" u Novom Pazaru i fakultetska biblioteka u Beogradu,

• Humanitarne organizacije EMANET i MERHAMET,

• Agencija za sertificiranje halal kvaliteta HALAL,

• Preduzeće za proizvodnju, trgovinu, turizam i usluge "AL-SIJAHA".